Svjedoci smo kako se ovih dana ponovo intenziviraju pri?e o problemu vodosnabdijevanja u Sarajevu.  Problem je stari, vjerovatno zato �to jo� nitko nije prona�ao ?arobni �tapi? da preko no?i prona?e rje�enje za ne�to od ?ega je svako bje�ao posljednjih 20 godina, i da to ako je ikako mogu?e ni�ta ne ko�ta. Uostalom kako prona?i rje�enje za ovakav problem u dr�avi u kojoj je lako podi?i kredit  da bi se isplatile plate dr�avnim slu�benicima, ali je te�ko podi?i kredit da bi se rije�io problem vodosnabdijevanja u glavnom gradu te dr�ave.

Odmah na po?etku da ka�em nije Sarajevo jedini glavni grad neke dr�ave koji u ovom trenutku ima probleme sa vodosnabdijevanjem. Pisac ovih redova zna kakvu muku mu?e stanovnici Ammana u Jordanu, Colomba u �ri Lanci i Kathmandu-a u Nepalu. Ipak Sarajevo nije kao Amman okru�eno pustinjom u dr�avi koja je nekada imala samo jednu jedinu rijeku, a sada ni nju vi�e nema jer je u me?uvremenu presu�ila, i gdje ukupni obnovljivi vodni resursi iznose jedva 80 l/stanovniku/dan, �to ?ak i da nema gubitaka bi bilo jedva polovina od zahtjevane koli?ine koja bi obezbjedila uredno vodosnabdijevanje. Nije Sarajevo ni kao Colombo da se nalazi u ostrvskoj dr�avi i ima najstariji vodovodni sistem u Aziji koji je jo� uvijek u funkciji, izgra?en 1886. godine,  te ima ne-prihodovanu vodu u iznosu od 48%, �to bi nama bilo izvrsno u ovom momentu, ali njima za uredno vodosnabdijevanje, uz postoje?e vodne resurse, ne smije biti ve?e od 20%. Hvala dragom Bogu pa nismo ni kao Kathmandu kojeg je razorio katastrofalni zemljotres, pa sada mora krenuti u obnovu pojedinih dijelova vodovodnog sistema. Sva ova tri navedena grada su uzeli milionske kredite (od 180 do 250 miliona dolara) i rade na projektima smanjena gubitaka, a da nisu potro�ili ni blizu toliko papira i medijskog prostora da bi opisivali problem u kojem se nalaze, koliko je to uradilo Sarajevo. Mada su sada redukcije u Sarajevu svakodnevnica i ljeti i zimi (?ak je to bilo i pro�le godine koja je vjerovatno bila najki�nija godina od kada se prati vrijeme), ipak nekako dolaskom ljeta po?inje da se pune novinski ?lanci izjavama ovih i onih, koji okrivljuju jedni druge, smi�ljaju "genijalna" rje�enja, a da ja evo koliko uspjedoh da upratim ne ?uh niti jedan suvisan i realan prijedlog rje�enja problema za koji se mo�e re?i da je ve? negdje primjenjen i da je donio rezultat. Pogotovo su smije�ne izjave koje navode na to da ?e se problem rije�iti onda kada se gubici potpuno elimini�u, �to se nikada nigdje, ne?e i ne mo�e dogoditi.

Da se rje�enje tra�ilo ranije, onda bi sve to bilo puno lak�e, i  situacija sada ne bi  li?ila na onu grudvu snijega iz crtanih filmova, koja je sasvim mala kada po?ne da se kotrlja sa vrha brda, ali onda kotrljanjem dobija na masi i volumenu da bi na kraju bila tolika da ru�i sve pred sobom. Na�a grudvetina je do�la skoro do dna brda, ali je pitanje kako je sada zaustaviti prije nego li sve uni�ti.

Bez obzira �to to od mene niko zvani?no nije tra�io (tek sam dobio upite od nekoliko medija), s obzirom na dvadeset godi�nje iskustvo koje imam na smanjenju gubitaka u raznim gradovima u zemlji i inostranstvu, ali i kao gra?anin Sarajeva ?ija porodica �ivi u tom gradu jo� od vremena kada je Isa beg Isakovi? napravio prvi vodovod u njemu, iznosim koncept pristupa i na?ina na koji se provode programi smanjenja gubitaka u cijelome svijetu, u nadi da ?e neki nadle�ni organi napokon pozabaviti ovim problem sa ?vrstom odlukom da ga napokon i rije�e, te da ?e ih ova osnova uputiti u kojem smjeru treba da se provode akcije kako bi Sarajevo napokon rije�ilo ovaj problem.

Prije svega, procenat koji se iznosi u javnosti od 77% i koji se ?esto neispravno naziva gubicima u stvari predstavlja ne-prihodovanu vodu. Ne-prihodovana voda predstavlja zbir fizi?kih gubitaka (sva curenja iz sistema), komercijalnih gubitaka (ilegalna potro�nja, gre�ke u mjerenju, gre�ke u bazi podataka itd.) i legalne neobra?unate potro�nje (potro�a?i koji imaju legalan priklju?ak ali im se iz nekog razloga svjesno ne �alju ra?uni za vodu).

Komercijalni gubici i legalna neobra?unata potro�nja se mogu potpuno anulirati dok su fizi?ki gubici uvijek prisutni u sistemu u koli?ini koja se naziva neizbje�nim gubicima. Tako?er va�no je napomenuti da komercijalni gubici predstavljaju koli?inu vode koja je trebala biti prodana po maloprodajnoj cijeni vode, dok se smanjenjem fizi?kih gubitaka �tedi na proizvodnji vode (proizvodnoj cijeni) naravno uz uslov urednog vodosnabdijevanja. Kako u Sarajevu postoje redukcije, jedan dio fizi?kih gubitaka se mo�e izraziti kroz prodajnu cijenu vode ali njihova ukupna cijena je jo� uvijek vi�estruko manja u odnosu na komercijalne gubitke.

Svaki projekat smanjenja gubitaka se provodi planski, a taj plan mora da defini�e: urgentne, srednjoro?ne i dugoro?ne mjere smanjenja gubitaka.

Urgentne mjere

Urgentne mjere se provode sa ciljem hitne uspostave ili znatnog pobolj�anja vodosnabdijevanja za �to se mora postaviti cilj do koje mjere se gubici njihovom provedbom moraju smanjiti.

Na web stranici vodovoda Sarajevo stoji da gubitke ra?unaju po IWA metodologiji, ali nigdje ne vidjeh vrijednost niti jednog jedinog pokazatelja uspje�nosti, bilo tehni?kog bilo finansijskog, stoga ?e se ova analiza bazirati na osnovu standarda i normi potro�nje.

Dakle ako se uzme da je za uredno snabdijevanje jedne osobe potrebno obezbjediti 170 l/dan vode (za ovakvu kalkulaciju se mo�e zanemariti potro�nja tzv ne-rezidentne potro�nje), i da je ne-prihodovana voda  u sistemu 77%, onda bi to kada se uve?a za ovaj procenat iznosilo 301 l/stan/dan. S obzirom na redukcije u trajanju od prosje?no 4 sata/dan, zahtjevana potro�nja prelazi kapacitete sistema, koji je sude?i po intervalu redukcije limitiran na oko 250 l/stan/dan. Prema ovim podacima dolazi se do rezultata da je iznos ne-prihodovane vode od 47,5% kriti?na ta?ka nakon koje prestaje uredno vodosnabdijevanje. U granicu sigurnosti ulazi fakt da su redukcije u glavnom u toku no?i kada je potro�nja znatno manja nego u toku dana. Prema tome osnovni cilj koji se mora postaviti kod urgentnih mjera je da se ne-prihodovana voda sa sada�njih 77% smanji na 47%.

VIK Sarajevo na svojoj stranici navodi da ima 47 potro�a?kih zona iz ?ega je nejasno da li su potro�a?ke zone isto �to i mjerne zone (MZ). Mjerna zona mora biti ograni?ena i sadr�ati izme?u 500 i 3.000 priklju?aka. Ukoliko je ovaj uslov ve? ispunjen onda je potrebno izvr�iti prora?un vodnog bilansa kako bi se dobila struktura gubitaka i vrijednost elemenata ne-prihodovane vode.

U vodovodima koji imaju velike komercijalne gubitke, a Sarajevo ih nesumljivo ima, kao prva stvar na kojoj se radi u okviru urgentnih mjera je njihovo smanjenje ili eliminicija. Isto se odnosi i na  kategoriju legalne ne-prihodovane vode, koja se mora eliminisati u najkra?em mogu?em roku, jer nitko nigdje nema pravo da u situaciji ugro�enoga vodosnabdijevanja tro�i vodu a da mu se to ne obra?unava. Koliko je pojava ilegalne potro�nje vode ra�irena u zemljama Jugo Isto?ne Evrope mogu potvrditi i dva slu?aja iz mog li?nog iskustva. Prije 7 ili 8 godina u jednom vodovodu u regionu, smo detektovali ilegalni priklju?ak za punionicu fla�irane vode?! Sve je bilo jako sli?no kao u jednoj od epizoda kultne serije Mu?ke, u kojoj se  Del Boy i Rodni obogate prodavaju?i vodu iz Londonskog vodovoda. Ono �to nikada nisam uspio saznati je da li su vodu koju su ilegalno koristili zaista punili ili su je samo koristili u tehnolo�kom procesu.  Tako?er svojevremeno smo otkrili priklju?ak na potisnom cjevovodu od 40 bara (na takvom cjevovodu ne bi smjelo biti nikakvih priklju?aka, jer se radi  o ekstremno visokom pritisku). Taj priklju?ak su na nepristupa?nom terenu napravili lovci kako bi voda koja je neprestano curila privukla divlju svinju a koju ?e oni ustrijeliti sa ?eke koju su izgradili na drvetu pored.

Stoga je jako dobro da je vlada KS pro�le nedjelje donijela odluku da ?e po?eti sa akcijom kontrole kod nerezidentnih priklju?aka sa sumnjivom potro�njom. Ipak bilo bi puno bolje da su prije toga donijeli i zakon kojim se rigorozno ka�njavaju oni koji ilegalno tro�e vodu. U ve?ini zemalja ove kazne su drasti?ne i kre?u se od par hiljada eura u nekim zemljama regiona i u Aziji pa sve do 18.000 eura u nekim gradovima u �vicarskoj.  Najbolja borba protiv ilegalne potro�nje se vodi velikim kaznama kako za vlasnike takvih priklju?aka, ali i za one koji izvode takve priklju?ke. Tako?er iz mog iskustva znam da u vi�e od 90 % slu?ajeva ilegalnih priklju?aka, iste priklju?uju radnici vodovoda (tako je svugdje u svijetu), stoga bi trebalo voditi ra?una o tome tko ?e vr�iti kontrolu ilegalne potro�nje. Osim toga osobe koje vr�e kontrolu ilegalne potro�nje moraju biti opremljeni i obu?eni za rad sa tzv "lokatorima" metalnih i nemetalnih cijevi, i ultrazvu?nim prijenosnim mjera?ima protoka itd. Ukoliko se u ovu akciju krenulo bez prethodne pripreme,  bojim se da ne?e dati zadovoljavaju?e rezultate.

Za smanjenje komercijalnih gubitaka je neophodno uraditi slijede?e:

• Izvr�iti detekciju ilegalnih priklju?aka (bypassa, zaustavljenih i usporenih vodomjera i sl.),
• A�urirati bazu podataka potro�a?a (prema postoje?oj prosje?na porodica i Sarajevu ima 1,5 ?lanova?!),
• Provjeriti adekvatnost instaliranih vodomjera, najprije onih velikih (promjera iznad 50 mm), a zatim i malih, i zamjeniti sve one ?iji promjer ili tip nije odgovaraju?i, te
• Izraditi program komercijalnih procedura.

U okviru urgentnih mjera se mo�e raditi i na smanjenju fizi?kih gubitaka posebno u mjestima gdje dokazano postoje velika curenja koja se mogu brzo i jeftino popraviti.

Da bi urgentne mjere donijele zadovoljavaju?e rezultate, VIK se mora reorganizirati u dobro organizirano i funkcionalno preduze?e, �to sada definitivno nije, te je stoga neophodno, a siguran sam i da ?e svaki kreditor na tome insistirati, da se izvr�i analiza kvantitativne i kvalitativne strukture ljudskih resursa u VIK-u.

Srednjoro?ne mjere

Srednjoro?nim mjerama se mora planirati signifikantno smanjenje fizi?kih gubitaka. Prema IWA metodologiji vrijednost fizi?kih gubitaka se najbolje prezentuje kroz vrijednost Infrastrukturnog Indeksa curenja (ILI). Ovaj koeficijent predstavlja omjer stvarnih trenutnih gubitaka i neizbje�nih gubitaka. Na osnovu njegove vrijednosti vodovodi se svrstaju u 4 grupe po pitanju kvalitete upravljanja vodovodnim sistemom, od najbolje A kategorije (ILI = 1 do 4), preko B (4 do 8), C (8 do16) pa do najgore koja predstavlja katastrofalno upravljanje vodovodnim sistemom (ILI>16).

Prema meni dostupnim podacima ovaj koeficijent u Sarajevskom vodovodu iznosi ILI=28,8 (podatak je iz 2011 godine pa je o?ekivati da je sada i ve?i). Cilj srednjoro?nih mjera treba biti da se dostigne vrijednost ILI<6. Ovaj cilj se mo�e ispuniti provo?enjem akcije detekcije curenja i naravno popravke istih.

Detekcija curenja se mora provesti na svim cjevovodima. Cjevovodi na kojima se zabilje�i specifi?ni broj curenja (SBC)  ve?i od 0,2 curenja/ m cjevovoda se ne popravljaju ve? se mijenja kompletna dionica. Vrlo vjerovatno ?e se akcijom detekcije smanjiti vrijednost ILI ispod 8. Da bi se njegova vrijednost smanjila do planiranih 6, nakon zavr�ene detekcije treba uraditi regulaciju pritiska u vodovodnom sistemu. Kada se ka�e regulacija pritiska, pri tome se ne misli na na?in kako to danas radi vodovod kada zatvaranjem ventila smanjuje pritisak do te mjere da pojedini  dijelovi grada ostaju bez vodosnabdijevanja. Regulacija pritiska se radi prema projektu koji se prethodno mora obezbjediti. Ima vi�e na?ina automatske regulacije pritiska u sistemu, ali je za ove uslove najprikladniji na?in da se na ta?no definisanim pozicijama ugrade regulatori pritiska povezani sa elektro-magnetnim mjera?ima protoka. Mjera?i protoka prate potro�nju vode i svaku promjenu signaliziraju regulatoru, koji vr�i samo pode�avanje tako da je pritisak uvijek na nivou koji je dovoljan za uredno vodosnabdijevanje. Cilj je smanjiti vi�ak pritiska, a ne smanjiti pritisak do te mjere da se obustavi vodosnabdijevanje.

  Dugoro?ne mjere

Dugoro?ne mjere imaju za cilj da se vrijednost Infrastrukturnog Indeksa curenja svedu na razinu ispod 4. Da bi se to postiglo potrebno je uspostaviti efikasan sistem kontrole gubitaka. Za takvo �to ?e biti potrebno instalirati akvizicijske software, i tzv "smart" tehnologije mjerenja i sl. Uz sve to ne smije se zaboraviti ni da svake godine treba promijeniti oko 2% od ukupne du�ine svih cjevovoda u sistemu. Na taj na?in ?e se obezbjediti da sistem nema dijelove starije od 50 godina.

Sve ove mjere se moraju detaljno razraditi, a mogu donijeti rezultate samo ako svi daju svoj puni doprinos, i budu radili prema usvojenom planu. Nipo�to se ne smije desiti (a de�avalo se do sada), da vladaju?e politi?ke strukture zapo�ljavaju svoje kadrove (obi?no bez ikakvog iskustva) u VIK. Ako se to desi direktor VIK-a ne bi trebao da strah za gubljenje svoje pozicije postavlja ispred obaveza koje ima prema funkciji koju obavlja, i morao bi se usprotiviti nametnutim rje�enjima koja ne vode ka dostizanju cilja. Siguran sam da ?e gra?ani Sarajeva ali i mediji stati u njegovu za�titu, ali je i krajnje vrijeme da se na?e netko spreman da to uradi ili ?emo i mi morati, kao u gore pomenutom Kathmandu-u za direktora vodovodnog preduze?a postaviti stranca, �to mo�da i nije lo�e rje�enje.

Kada su u pitanju sredstva, naravno da su potrebna ogromna sredstva, i moraju se obezbjediti kreditima. Ne poznajem niti jedan ve?i grad, niti jedan veliki projekat smanjenja gubitaka koji nije finansiran kreditnim sredstvima. Tek za ilustraciju, u susjednoj Crnoj Gori u Ulcinju, vodovodnom sistemu koji ima manje od 10.000 priklju?aka, za smanjenje gubitaka i sanaciju sistema KfW banka ?e odobriti kredit od 25 miliona eura.

U svemu �to sam napisao, namjerno sam presko?io da analiziram tko je sve kriv za ovakvo stanje, �to zbog ?injenice da tako �to ne?e pomo?i da se popravi stanje, ali i zbog toga �to krivac nije samo jedan.

Svi smo mi direktno ili indirektno krivi, ili �to bi rekao ?or?e Bala�evi? "Krivi smo mi �to smo ih pustili"

mr. ?evad Kold�o

Me?unarodni ekspert za smanjenje ne-prihodovane u vodovodnim sistemima