Pristup “od vrha prema dnu” za prora?un vodnog bilansa i indikatora uspješnosti, poznat još i kao “Inicijalni bilans” je brži, jeftiniji ali u isto vrijeme i manje pouzdan nego pristup „od dna prema vrhu“

U nastavku je opisana metodologija za upravljenje vodnim bilansom korištenjem pristupa „od vrha prema dnu“

Korak 1- Isporu?ena koli?ina vode u sistem 

Isporu?ena koli?ina vode u sistem treba biti odre?ena korištenjem podataka sa mjerenja na svim mjera?ima protoka na ulaznim cjevovodima. Ta?nost mjera?a može biti provjerena korištenjem prijenosnih ultrazvu?nih mjera?a protoka.

Ukoliko mjera?i nisu instalirani potrebno je izvršiti kvalitetnu procjenu.  Ukoliko se vrši izvoz vode u neki drugi sistem, to mjesto se mora identificirati i provjeriti ta?nost mjerenja kako bi se mogla izra?unati isporu?ena koli?ina vode u sistem

Korak 2 – Fakturisana legalna potrošnja 

Svi potroša?i koji su registrovani u bazi podataka (doma?instva, mala privreda, industrija i javne ustanove) trebaju biti identificirani kako bi se mogla odrediti  koli?ina legalno potrošene vode.

Godišnja potrošnja se odre?uje uz pomo? podataka dobivenih za vrijeme redovnog ?itanja vodomjera i analizom izmjerene potrošnje.

Za legalne potroša?e kojima se naplata vrši na osnovu paušala (ne posjeduju vodomjer) potrebno je izvršiti procjenu potrošnje. Ne preporu?uje se da se ovoj kategoriji potroša?a potrošnja definiše na osnovu potrošnje kod potroša?a kojima se vrši mjerenje, jer obi?no imaju  druga?iji odnos prema potrošni vode, ve? prosje?na nemjerena potrošnja u doma?instvima treba biti odre?ena na osnovu kontrole potrošnje kod odre?enog broja slu?ajno odabranih potroša?a.

Korak 3 – Nefakturisana legalna potrošnja 

Nefakturisana legalna potrošnja se mora odrediti pomo?u kvalitetne procjene. Kao prvo svi potroša?i koji spadaju u ovu kategoriju moraju biti identificirani, a to mogu biti doma?instva, javne ustanove, parkovi vatrogasci i sl.

Procjena se mora napraviti za godišnji nivo za svaku kategoriju posebno. Tako?er sve koli?ine vode koje vodovodno preduze?e koristi za svoje potrebe (ispiranje cjevovoda, filtra i sl.) moraju biti identificirane. Ako ne postoje podaci o izmjerenim vrijednostima sve vrijednosti moraju biti procijenjene.

Korak 4 – Legalna potrošnja 

Legalna potrošnja se ra?una kao zbir fakturisane i nefakturisane legalne potrošnje. Ukupni gubici vode predstavljaju razliku izme?u koli?ina isporu?ene  vode i legalne potrošnje.

Korak 5 – Procjena prividnih gubitaka 

Napraviti procjenu prividnih gubitaka je veoma teško i predstavlja visok stepen nesigurnosti i neodre?enosti u prora?unu, posebno kada je rije? o zemljama u razvoju. Prividni gubici trebaju biti podijeljeni na svoje komponente kako bi se postigla što bolja procjena kako je prikazano u nastavku:

1. Broj ilegalnih priklju?aka se procjenjuje. Ovo se može uraditi i tako što ?e se provjeriti podaci o prona?enim ilegalnim priklju?cima u prethodnom vremenu ili tako što ?e se ispitati jedna manja zona u sistemu.
2. Gubici nastali prilikom prijenosa podataka, greške u mjerenju, i ostale greške se tako?er moraju procijeniti.
3. Broj neispravnih vodomjera se treba detektovati u toku redovnih ?itanja vodomjera. Potrošnja na ovim vodomjerima se treba procijeniti na osnovu broja osoba koje se snabdijevaju preko vodomjera. 

Korak 6 – Stvarni gubici 

Na kraju stvarni gubici predstavljaju razliku izme?u ukupni i prividnih gubitaka.

Najve?i nedostatak pristupa „od vrha prema dnu“ je u tome što je ovakva procedura podložna pojavi grešaka i neodre?enosti, a što dovodi do toga da ovaj pristup veoma ?esto ne može biti primjenjiv u zemljama u razvoju jer vodovodna preduze?a nisu u stanju da obezbjede kvalitetne podatke ili naprave prihvatljive procjene.

Mnogi prora?uni korištenjem pristupa „od vrha prema dnu“ pokazuju  da je grešku manju od ± 15% kod prora?una stvarnih gubitaka teško posti?i  ?ak i kod najbolje održavanih vodovodnih sistema (npr. U zapadnoj Evropi). Obi?no rezultati koji se dobiju korištenjem ovog pristupa imaju grešku koja je ve?a od ± 30%.