Za razliku od pristupa „od vrha prema dnu“ za prora?un vodnog bilansa, koji se uglavnom bazira na kontroli dokumentacije i prikupljanju podataka vezanih za prividne (komercijalne) gubitke i koji se baziraju na procjenama, pristup „od dna prema vrhu“   se bazira na rezultatima mjerenja minimalnih no?nih protoka, što ovaj pristup ?ini pouzdanijim i sigurnijim, kada su u pitanju dobiveni rezultati. U nastavku je opisana metodologija prema kojoj se postupa kako bi se izra?unali elementi vodnog bilansa i pokazatelji uspješnosti primjenom pristupa „od dna prema vrhu“.

Prije po?etka

Odre?eni broj odluka se mora donijeti prije nego se po?ne sa radom na prora?unu vodnog bilansa.   Faktori koji uti?u na pouzdanost ove studije bi?e razmatrani u sljede?im paragrafima:

Tabela za prora?un Vodnog Bilansa 

Za potrebe prora?una Vodnog bilansa potrebno je pripremit worksheet tabelu. Jedna takav alat se može preuzeti na ovoj web stranici i zove se CalcuLEAKator. 

Definisanje vremenskog okvira studije

Vodni bilans je studija koja je vezana za vremenski okvir.  Dobar izbor vremenskog okvira omogu?it ?e analizu i evaluaciju ukupne proizvodnje i potrošnje vode. 

Vodni Bilans bi se trebao vršiti na godišnjem nivou kako bi se mogli uskladiti prioriteti, vršiti monitoring napretka, identifikovati nove oblasti sistema na kojima ima gubitaka i definisati novi ciljevi kada je u pitanju održavanje.  Ažuriranje Vodnog Bilans-a je obi?no jeftinije od prvobitnog Bilans-a.

Preduze?a bi tako?er mogla uzeti u razmatranje i sistem kontinuiranog monitoringa kako bi se postigli zacrtani rezultati po pitanju detekcije curenja. 

U okviru ovih analiza potrebno je sprovesti slijede?e:

• Verifikovati i ažurirati mape sistema
• Testirati glavne mjera?e i mjera?e na izvorištima
• Verifikovati i ažurirati evidenciju dotoka vode, izmjerene potrošnje (npr. podaci o fakturisanju) i nemjerene potrošnje (uklju?uju?i i procjene potrošnje za parkove, mjesne zajednice, državne objekte i vatrogasce)
• Testirati ispravnost vodomjera za doma?instva, privredu i industriju,
• Ispitati mjerne instrumente u pogledu dimenzija, ispravne instalacije i radnog režima
• Provesti terenska ispitivanja distribucije i operativnih procedura sistema ili mjerenja stvarnih gubitaka u zonama.

Sve navedene aktivnosti se provode metodom korak po korak

 Aktivnost 1 – Mjerenje ulaznih koli?ine vode u sistem

Ova aktivnost ?e nam pomo?i da saznamo koliko vode ulazi u sistem i odakle ta voda dolazi, što je osnova za  definiranje svakog indikatora i izvodi se prema slijede?im koracima.

Korak 1-1 Identifikacija izvorišta  i mapiranje sistema

Ako su postoje?e mape ažurirane i u njima se nalaze ucrtane granice zona, rezervoari, pumpne stanice, podaci o cjevovodima, klju?nim ventilima, i velikim mjera?ima onda se ona može uzeti kao osnova za po?etak rada na Vodnom bilansu. Vremenom u toku ove analize i analiza koje ?e slijediti potrebno je upotpuniti mape. Danas su dostupni precizni GPS ure?aji koji omogu?avaju da se podaci koji se snime na terenu direktno insertuju u GIS. Tako?er treba uzeti u obzir i mogu?nost razmjene i preuzimanja mapa od drugih komunalnih preduze?a u op?ini.

U okviru ovog koraka neophodno je posjetiti svako izvorište i ustanoviti koja vrsta opreme sa na njemu koristi.   Na izvorištu se bilježe osnovne informacije o mjernoj opremi, uklju?uju?i tip opreme, ID broj, frekventnost o?itavanja, vrstu evidencije, jedinicu mjere, datum instalacije, veli?inu cjevovoda, frekventnost testiranja i datum posljednje kalibracije.

Tako?er se evidentira ukupan dotok vode sa svakog izvorišta i prora?unava ukupna nekorigovana koli?ina proizvedene vode na svim izvorištima. 

Korak 1-2 Mjerenje protoka vode na svakom izvorištu

Cilj je izra?unati i evidentirati ukupan dotok vode sa svakog izvorišta i izra?unati ukupnu koli?inu proizvedene vode na svim izvorištima tokom trajanja studije. 

U tu svrhu potrebno je izvršiti:

• Pregled objekata na izvorištima,
• Pregled  evidencije proizvodnje vode,
• Pregled pumpnih stanica,
• Kontrola evidencije ulaznih i izlaznih protoka iz rezervoara, 
• Identificirati probleme na dovodnim cjevovodima
• Identificirati koli?ine nemjerene koli?ine vode koja se koristi u proces održavanja filtra,
• Utvrditi cijene elemenata koje ulaze u proizvodnu cijenu vode (hemikalije, el. energija i sl.)
• Ispitati sve mjera?e na izvorištima  kao  i pumpnim stanicama (ukoliko postoje) na tipi?nim radnim režimima, uklju?uju?i i razne kombinacije rada pumpi.  Izraditi preporuke sa korekcijama za  korigiranje o?itanja sa mjera?a.

Korak 1-3 Prilago?avanje parametara koji se odnose na ulaz vode u sistem

Parametri koji se odnose na ukupan ulaz vode u sistem bazirani na o?itavanju mjera?a i mjernih instrumenata predstavljaju sirove podatke koje se u ovom koraku moraju  prilagoditi  uzimaju?i u obzir neta?nost mjerenja mjera?a, promjene u nivoima vode u rezervoarima, nemjerene koli?ine vode i gubitka do kojih dolazi prije nego voda u?e u distributivni sistem itd. 

 Aktivnost 2 – Mjerenje autorizovane mjerene potrošnje

Autorizovana voda je sva ona voda koja se koristi za sve potrebe koje je odobrilo preduze?e.  Ve?ina autorizovane vode se mjeri, ali ne i sva takva voda.  Mjerena voda, koja se obi?no prodaje korisnicima uklju?uje industrijsku, privrednu, stambenu, poljoprivrednu i državnu potrošnju.

Nemjerena autorizovana potrošnja odnosi se i na vanrednu javnu potrošnju poput pranja ulica, zalijevanja parkova, održavanja groblja ili gašenja požara.

Za odre?ivanje koli?ina autorizovane potrošnje, potrebno je izvršiti detaljnu analizu dvije kategorije autorizovane potrošnje i to:

 Korak 2-1 Identifikovanje mjerene potrošnje

U ovu grupu spadaju svi potroša?i kojima se mjeri potrošnja vode i kojima se na osnovu izmjerene potrošnje isporu?uje ra?un za utrošenu vodu.

Podaci se uzimaju iz ra?unovodstva vodovoda i priprema se lista potrošnje po zonama (kod ve?ih vodovoda – preko 5000 priklju?aka) ili po grupama potroša?a i zonama (kod manjih vodovoda). Na osnovu ovih podataka vrši se administrativna identifikacija svih korisnika u zonama koji imaju vodomjere i priprema se lista aktivnih priklju?aka koja sadrži identifikacioni broj, tip i podatak o promjeru vodomjera. 

Izvršiti  detaljnu analizu svih vodomjera promjera 50 mm i ve?ih. Analiza je osmišljena  kako bi pronašle nedosljednosti unutar brojila ili naplatnog ciklusa, te kako bi se utvrdile potencijalne greške u mjerenju koji proizlaze iz nepravilnog odabira veli?ine vodomjera i na?ina njegove  primjene.

Analiza uklju?uje pregled odre?enog broja malih vodomjera, te izradu programa zamjene starih vodomjera a bazi starosti, vrsti i kvalitetu vodomjera kao i kvaliteti vode.

 Korak 2-2 Mjerenje mjerene potrošnje

Na osnovu identifikovane mjerene potrošnje izra?unava se  ?e sva potrošnja vode. U okviru analize od vrha prema dnu prora?un se vrši prema definisanim mjernim zonama ,a u slijede?im analizama se razra?uje detaljnije tako što se priklju?ci sistematiziraju po veli?ini vodomjera na mjese?noj osnovi (ili nekom drugom periodu fakturisanja) tokom trajanja ?itavog perioda studije. 

Kada se datumi o?itavanja mjera?a protoka ne poklapaju sa datumima po?etka i završetka studije, potrebno je napraviti korekciju podataka mjerene potrošnje.

 Korak 2-3 Prilago?avanje podataka mjerene potrošnje

S obzirom na to da gotovo svaki vodovod posjeduje preveliki broj korisni?kih vodomjera, nije isplativo  provjeravati i testirati svaki od njih svake godine.  Umjesto toga, godišnje se izvrši provjera i testiranje svih vodomjera promjera 50 mm i ve?ih (Test in the place), dok  se kontrola vodomjera manjih promjera vrši metodom slu?ajnog odabira manjeg broja vodomjera iz razli?itih zona sistema.

Aktivnost 3 – Mjerenje autorizovane nemjerene potrošnje

Koli?ina nemjerene vode mora se pažljivo procijeniti kako bi se imao ta?an bilans.  Ova aktivnost obuhvata opisivanje na?ina mjerenja vode koja se koristi a ne mjeri se.  Pri odabiru najbolje procedure za spomenutu situaciju, treba uzeti u obzir poteško?e u prikupljanju informacija, neophodan nivo preciznosti, eventualnu dostupnost mjerne opreme, obu?enost osoblja itd.

 Korak 3-1 Identifikovanje autorizovane  - nefakturisane nemjerene i mjerene  potrošnje

Veliki broj vodovodnih preduze?a omogu?uje autorizovanu ali nemjerenu potrošnju vode.  Ovo se tipi?no naziva „autorizovanom nepokazanom upotrebom vode“.  Nemjerena potrošnja vode može uklju?ivati obuku za gašenje i gašenje požara, ispiranje cijevi, ispiranje atmosferskih kanala, pranje ulica, navodnjavanje velikih javnih površina, fontane i ?esme, bazeni, gra?evine itd.

Korak 3-2 Procjena autorizovane  - nefakturisane nemjerene i mjerene  potrošnje

Kako bi se procijenila ukupna potrošnja nemjerene vode, ukupan iznos  se mora podijeliti u razli?ite kategorije upotrebe (obuka za gašenje i gašenje požara, ispiranje cijevi, ispiranje atmosferskih kanala, pranje ulica, navodnjavanje velikih javnih površina, fontane i ?esme, bazeni, gra?evine itd.

Aktivnost 4 – Neprihodovana voda

Ova aktivnost ?e pokazati koliko vode se izgubi u distributivnom sistemu i koliki procent se pripisuje curenjima.

Korak 4-1 Identifikovanje potencijalnih gubitaka vode

Najve?i dio gubitaka se može pripisati sljede?im uzrocima:

• Greškama u obra?unu,
• Ilegalnim priklju?cima,
• Neadekvatnoj kontroli sistema,
• Curenjima na rezervoarima,
• Isparavanjima,
• Prelivima na rezervoarima,
• Ne-autorizovanoj potrošnji vode,
• Otkrivenim curenjima,
• Ostalim curenjima

Prema metodologiji "od dna prema vrhu", ukupna koli?ina vode izgubljene zbog neotkrivenih curenja može se mjeri nekom od poznatih metoda. Razlika izme?u vrijdnostiukupnih gubitaka i stvarnih gubitaka predstavlja vrijednost prividnih gubitaka vode.

Korak 4-2  Procjena gubitaka 

U ovom koraku se vrši procjena koli?ine gubitaka za ranije identifikovane uzro?nike gubitaka: 

• Greške u obra?unu,
• Ilegalni priklju?ci,
• Neadekvatan monitoring,
• Curenja na rezervoarima,
• Isparivanja,
• Prelivi na rezervoarima,
• Ilegalna potrošnja vode,
• Otkrivena curenja,
• Ostala curenja

 Korak 4-3   Mjerenje protoka i pritiska: metoda bilansa i metoda no?nog mjerenja

Mjerenja gubitaka se vrše zonski primjenom metode bilansa i metode no?nog mjerenja, na na?in opisan dalje u tekstu.  Spomenute metode podrazumijevaju da vodovodni sistem bude po pritiskom.  Rezultati mjerenja u obje metode se objedinjuju i analiziraju 

Korak 4-4  Otkriti i ukloniti nepotrebne cijevi i nelegalne priklju?ke

Podaci o koli?ini  nemjerene vode i broju nelegalnih priklju?aka se procjenjuju na osnovu broja otkrivenih ilegalnih priklju?aka u jednoj godini, ili na osnovu iskustva osoblja vodovoda.  Ta informacija se iskoristiti kako bi se ustanovio procent neautorizovane nefakturisane potrošnje.  Na osnovu prikupljenih informacija, bitno je što preciznije locirati i eliminirati sve nepotrebne cijevi kako bi se oblast mogla jasno definisati.  Uklanjanje cijevi podrazumijeva ili fizi?ku diskonekciju ili instalaciju ventila na oba kraja nepotrebne cijevi u slu?aju da ne postoji priklju?ak duž cijevi.  Diskonekcija cijevi smanjuje rizik od gubljenja vode duž isklju?enih linija.  Za svaku planiranu intervenciju se priprema dokumentacija za vodovod zajedno sa instrukcijama za upravljanje sistemom – tj. koje ventile treba otvoriti ili zatvoriti.

Za vrijeme akcije isklju?enja nepotrebnih cijevi prati se pritisak u sistemu.  Ukoliko bi opisana intervencija, prouzrokovala zna?ajan pad pritiska koji bi imao negativan uticaj na korisnike, na odre?enim mjestima se postavlja izlazni (proto?ni) ventil.  Upotrebom ultrazvu?nog mjera?a protoka protok vode ?e biti registrovan kao ulaz ukoliko voda ulazi u oblast pružanja usluge ili kao izlaz ukoliko voda izlazi iz oblasti pružanja usluge.  Ukoliko je protok promjenljiv, vrši se 24-?asovni monitoring, a ako postoji i dnevna neravnomjernost onda u trajanju od 7 dana.  U zavisnosti od dobivenih rezultata u svrhu poboljšanja vodo-snabdjvanja može se predložiti instalacija dodatnih reducira pritiska i vazdušnih ventila kojima ?e se omogu?iti osloba?anje vazduha iz cijevi a samim tim sprije?iti ošte?enja pumpi, cijevi i spojnica.  Intervencije poput fizi?kog uništenja ili uklanjanja postoje?ih cijevi treba izbjegavati.  Sve intervencije se moraju izvršavati uzimaju?i u obzir uticaj na susjedne oblasti.  Sve intervencije se moraju sprovoditi u skladu sa lokalnim zakonima, a sve aktivnosti koje zahtijevaju iskopavanje ili pristupanje šahtovima i manipulaciju ventilima se moraju iskoordinirati sa vodovodnim preduze?ima.   Svi klju?ni ventili se moraju testirati do nivoa uli?nih priklju?aka.  Kako bi se potvrdila izolovanost od ostatka vodovodnog sistema, izvodi se kratkotrajno zatvaranje  dotoka vode u zonu  rukovanjem glavnim ventilom/ima kako bi li posmatrao pad pritiska.  Ukoliko bi se posumnjalo da zona dobija vodu putem nedokumentovane cijevi (nije došlo do naglog pada pritiska prilikom zatvaranja glavnog/ih ventila) mora se izvršiti fizi?ko traganje za cijevi. 

Kako bi se procijenio broj nelegalnih priklju?aka treba ga usporediti sa brojem stambenih jedinica na sistemu i sa brojem dokumentovanih priklju?aka u istoj administrativnoj jedinici.  Kako bi evindencija bila potpuna tako?er se mora istražiti mogu?nost sekundarnih izvora vode (npr. otvoreni bunari, izvori).  Paralelno sa tim, vrši se i istraživanje kod korisnika kako bi ustanovili prirodu potrošnje vode (npr. vode za pi?e, pranje, ispiranje toaleta, navodnjavanje bašti, punjenje bazena i sl.).  Ovi podaci, u kombinaciji sa stvarnim o?itavanjem vodomjera registrovanih korisnika, omogu?avaju da se izvrši ekstrapolacija i izra?una ukupna potrošnja vode u zoni i u cijelome sistemu.  Razlika izme?u potrošnje i registrovane potrošnje omogu?iti ?e  da se izvrši kvalitetna  procjena  broja nelegalnih priklju?aka.

Analizom  historijskih podataka može se fokusirati na odre?ene oblasti u kojima se smatra da su gubici najve?i.  Ove analize su od klju?nog zna?aja za profiliranje potrošnje, analizu smanjenja potrošnje vode, studiju gubitaka vode, veli?ine vodomjera i njihovu primjenu, hidraulil?ko modeliranje i izradu master plana. 

Korak 4-5  Analiza podataka o fakturisanju

Greške u fakturisanju se mogu izbje?i softverskom analizom podataka koja automatski prati neuobi?ajeno ponašanje korisnika kao što su, izme?u ostalog, iznenadna pove?anja ili smanjenja potrošnje. U slu?aju neispravnosti mjera?a preporu?uje se formula za izra?unavanje potrošnje vode zasnovana na ranijim o?itavanjima, periodu godine, broju ?lanova doma?instva itd.

Korak 4-6  Analiza upravljanja sredstvima

Istraživanja na terenu, prikupljanje i analiza podataka, razgovori sa osobljem preduze?a ?e se obaviti na temu politike, praksi i uslova upravljanja sredstvima.  Ta aktivnost ?e uklju?ivati:

•  Politika i praksa zamjene i popravke cijevi i
•  Politika i praksa upravljanja i održavanja postrojenja.

Aktivnost 5 – Analiza rezultata vodnog bilansa

Rezultati Bilans-a mogu ukazati na gubitke nastale kao rezultat neispravnog mjerenja, neovlaštene potrošnje,  curenja na rezervoarima ili curenja na glavnim ili cijevima do priklju?ka.  Kako bi se ustanovilo koje korektivne mjere su isplative, prvo se mora treba procijeniti vrijednost curenja koja se mogu otkloniti i cijenu njihovog otklanjanja.  U okviru analize se na osnovu dobivenih vrijednosti indikatora Vodnog Bilans-a donose zaklju?ci i preporuke.

Ukoliko vrijednost „sa?uvane“ vode prevazilazi troškove otklanjanja curenja, onda sprovesti program mjerenja i detekcije neautorizovanih potroša?a, kao i program detekcije curenja i program vršenja popravki. 

  Korak 5-1 Identifikovanje curenja koja se mogu otkloniti

Ne mogu se sva curenja otkloniti.  Ve? ranije je opisano da postoji indikator (UARL) koli?ine vode koja predstavlja neizbježni gubitak. Kako bi ustanovio procent koji se može otkloniti, prvo se mora do?i do saznanja koliki je ukupni procent curenja, a potom utvrditi koliki bi se procent mogao otkloniti. 

Korak 5-2 Odre?ivanje vrijednosti otklonjenih gubitaka

Ušteda vode štedi i novac.  Koji bi se troškovi mogli uštedjeti ukoliko bi se sprije?ilo curenje?

Postoje dva tipa uštede:

• Troškovi nabavke vode i
• Varijabilni troškovi upravljanja i održavanja pri ?uvanju, tretiranju i distribuciji vode.

Oba slu?aja ne uklju?uju fiksne troškove.  Štednja je jednaka vrijednosti otklonjenih curenja.  

 Korak 5-3 Odre?ivanje troškova otklanjanja curenja

Ovaj korak obuhvata dva dijela:

• Jednogodišnja korist – kako bi se ustanovili benefiti popravki curenja tokom jedne godine, pomnožiti otklonjena curenja sa troškom otklanjanja curenja
• Dvogodišnji benefit – prosje?no trajanje curenja prije popravke se procjenjuje na dvije godine, uglavnom u zavisnosti od stanja cijevi i zemljišta i kvaliteta programa za detekciju curenja.

Korak 5-4 Izra?unavanje troškova detekcije curenja

Troškovi provo?enja detekcije curenja se procjenjuju tako što ?e se pripremiti plan detekcije i popravke curenja.

  Aktivnost 6 – Izvještaj

Na kraju Water Audit-a se priprema izvještaj, a prema potrebi i prezentacija

Izvještaj treba da sadrži slijede?e elemente:

• Vodni bilans uz prikaz pokazatelja korištenih za prora?un „neobra?unate vode“ i prikaza 5 usuglašenih indikatora  u skladu sa metodologijom  IWA-e.
• Pregled i prikaz prikupljenih informacija,
• Sveobuhvatnu analizu postoje?e situacije,
• Pregled mjera i aktivnosti neophodnih za smanjenje gubitaka vode i unaprje?enje upravljanja i održavanja vodovodnog distributivnog sistema, zajedno sa projekcijom troškova
• Analizu ekonomskih indikatora i aktivnosti planiranih za budu?i period u cilju smanjenja gubitaka (pregled o?ekivane uštede), po mogu?nosti u formi koja bi odgovarala aplikaciji za potencijalno uzimanje kredita ,
• Finalni izvještaj koji ?e biti u potpunosti uskla?en sa preporukama IWA.

Finalni izvještaj predstavljati ?e osnovu za izradu strategije za upravljanje Vodnim Bilansom i njegovom implementacijom u budu?nosti.  

U nastavku  analize Vodnog Bilans-a, ra?una se razlika koli?ine proizvedene vode i koli?ina autorizovane potrošnje vode ?ime se dobije vrijednost ukupnih gubitaka vode u sistemu ili tzv. koli?ina ne-prihodovane vode.

Ukupni gubici vode se zatim dijele u dvije priznate kategorije:

 Prividni (komercijalni) gubici

Su sve vrste nelegalne potrošnje vode, kao i grešaka u mjerenju na svim vrstama mjera?a u jednom sistemu.

 Stvarni (fizi?ki) gubici

Sve vrste istjecanja, pucanja cijevi, curenja iz rezervoara,  transporta vode kroz privatni posjed do potroša?kog vodomjera i sl.

Vodni Bilans tako?er tretira i analizira naplatu vode u odnosu na mjerenu potrošnju, ta?nost velikih vodomjera, u?inkovitost  pumpi i ekonomsku analizu gubitaka.

Snabdijevanje vodom potroša?a ima vrijednost kao nikada do sada jer tretman vode, skladištenje i pumpanje uz ugradnju rastu?ih troškova infrastrukture kao i smanjenih vodnih resursa, ?ine da odgovorna lica u vodovodnim preduze?ima imaju pove?anu odgovornost, kada je u pitanju svaki element sistema, od izvora do korisnika.